Stopa rasta kineskog izvoza u prvih osam mjeseci ove godine smanjena je u odnosu na prethodne godine.Naročito zbog više faktora kao što su kineska politika „nulte“ za prevenciju i kontrolu epidemija, ekstremne vremenske prilike i slabljenje inostrane potražnje, rast kineske spoljne trgovine naglo je usporen u avgustu.Međutim, fotonaponska industrija je postigla izvanredne rezultate u izvozu.
Prema podacima kineske carine, u prvih osam mjeseci ove godine kineski izvoz solarnih ćelija je značajno porastao za 91,2% u odnosu na isti period prošle godine, od čega je izvoz u Evropu povećan za čak 138%.Zbog rasta cijena energije u Evropi zbog rata u Ukrajini, potražnja za fotonaponskom industrijom u Evropi je velika, a cijena polisilicijuma, sirovine za proizvodnjusolarni paneli, takođe je nastavio da raste.
Kineska fotonaponska industrija postigla je brz rast u proteklih deset godina, a globalni centar za proizvodnju fotonaponskih modula prebačen je iz Evrope i Sjedinjenih Država u Kinu.Trenutno je Kina najveća zemlja u svjetskoj fotonaponskoj industriji, Europa je glavno odredište za izvoz kineskih fotonaponskih proizvoda, a zemlje u usponu kao što su Indija i Brazil također imaju jaku potražnju na tržištu.Evropske zemlje imaju ograničene proizvodne kapacitete, a ovisnost o kineskim fotonaponskim proizvodima u procesu energetske transformacije stavljena je na dnevni red EU, a pojavio se i poziv na povratak evropske fotonaponske proizvodne industrije.
Porast cijena energenata uzrokovan ukrajinskom krizom potaknuo je Evropu da razmisli o diversifikaciji izvora energije.Analitičari smatraju da je energetska kriza prilika za Evropu da ubrza proces energetske transformacije.Evropa planira da prestane da koristi ruski prirodni gas do 2030. godine, a više od 40 odsto električne energije dolaziće iz obnovljivih izvora.Zemlje članice EU rade na povećanju tržišnog udjela solarne i vjetroelektrane, što ih čini važnim izvorom električne energije u budućnosti.
Fang Sichun, analitičar konsultantske firme InfoLink za fotonaponsku industriju, rekao je: „Visoka cijena električne energije uticala je na neke evropskefotonaponske fabrikeobustaviti proizvodnju i smanjiti kapacitet nosivosti, a stopa iskorištenja proizvodnje u fotonaponskom lancu opskrbe nije dostigla punu proizvodnju.Da bi se izborila sa trenutnom nevoljom, Evropa ima i ove godine.Potražnja za fotonaponskim uređajima je vrlo optimistična, a InfoLink procjenjuje potražnju za fotonaponskim modulima u Evropi ove godine.
Prema riječima profesorice Karen Pittel s njemačkog ifo Instituta za ekonomska istraživanja i Leibniz instituta za ekonomska istraživanja Univerziteta u Minhenu, nakon izbijanja ukrajinskog rata, ponovno je poraslo prihvaćanje obnovljive energije u javnosti, što nije povezano samo sa klimatskih promjena, ali uključuje i pitanje energetske sigurnosti.Karen Pieter je rekla: „Kada ljudi razmišljaju o ubrzanju energetske tranzicije, razmotrit će njene prednosti i nedostatke.Prednosti su veća prihvaćenost, bolja konkurentnost, a EU je na to stavila veći naglasak.Na primjer, Njemačka ubrzava stvaranje uslova za (fotonaponske proizvode) Proces prijave je brži.Zaista postoje nedostaci, posebno finansijski faktori dostupni u vremenima krize, i pitanje javnog prihvatanja individualnog prihvatanja ugradnje objekata u sopstvenim domovima.”
Karen Pieter je spomenula fenomen u Njemačkoj, kao što je to da ljudi prihvaćaju ideju energije vjetra, ali ne vole činjenicu da su vjetroelektrane blizu njihovih domova.Osim toga, kada ljudi ne znaju buduće povrate, ulaganje može biti opreznije i neodlučno.Naravno, obnovljiva energija je konkurentnija kada energija iz fosilnih goriva postane skupa.
Kineski fotonaponskiukupno vodeći
Sve zemlje intenzivno razvijaju fotonaponsku proizvodnju električne energije kako bi postigle ciljeve smanjenja emisije.Trenutno je globalni fotonaponski proizvodni kapacitet uglavnom koncentrisan u Kini.Analiza smatra da će to dodatno povećati ovisnost o kineskim proizvodima.Prema izvještaju Međunarodne energetske organizacije, Kina već čini više od 80% ključnih koraka proizvodnje solarnih panela, a očekuje se da će neke specifične ključne komponente činiti više od 95% do 2025. Podaci su izazvali uzbunu među analitičarima, koji ističu da je evropski tempo razvoja fotonaponske proizvodnje daleko sporiji od kineskog.Prema podacima Eurostata, 75% solarnih panela uvezenih u EU 2020. dolazi iz Kine.
Trenutno, kineski kapacitet za proizvodnju opreme za solarnu energiju i energiju vjetra predvodi globalno tržište i ima potpunu kontrolu nad lancem opskrbe.Prema izvještaju Međunarodne energetske organizacije, od 2021. godine Kina ima 79% svjetskog proizvodnog kapaciteta polisilicijuma, čini 97% globalne proizvodnje pločica i proizvodi 85% svjetskih solarnih ćelija.Kombinovana potražnja za solarnim panelima u Evropi i Severnoj Americi premašuje jednu trećinu globalne potražnje, a ove dve regije u proseku imaju manje od 3% svaka za sve faze stvarne proizvodnje solarnih panela.
Alexander Brown, istraživač sa kineskog Mercator instituta u Njemačkoj, rekao je da su čelnici EU brzo odgovorili na rat u Ukrajini i pokrenuli novu strategiju za rješavanje energetske ovisnosti Rusije, ali to nije pokazalo da je evropska energija velika slabost u sigurnosti, za koji je Evropska unija razvila plan pod nazivom REPowerEU, koji ima za cilj dostići 320 GW kapaciteta za proizvodnju solarne energije u 2025. i povećati na 600 GW 2030. Trenutni evropski kapacitet proizvodnje solarne energije je 160 GW..
Dva glavna tržišta Evrope i Sjeverne Amerike trenutno se u velikoj mjeri oslanjaju na uvoz kineskih fotonaponskih proizvoda, a lokalni proizvodni kapaciteti u Europi daleko su od zadovoljavanja njihove vlastite potražnje.Europske i sjevernoameričke zemlje počele su shvaćati da oslanjanje na kineske proizvode nije dugoročno rješenje, pa aktivno traže rješenja za lokalizaciju lanca nabave.
Alexander Brown je istakao da je veliko oslanjanje Europe na uvozne kineske fotonaponske proizvode izazvalo političku zabrinutost u Europi, što se smatra sigurnosnim rizikom, iako ne prijeti evropskoj infrastrukturi kao prijetnja kibernetičkoj sigurnosti, Kina bi mogla iskoristiti solarne panele kao polugu za pokretanje Evrope. .“Ovo je zaista rizik za lanac snabdijevanja i u određenoj mjeri donosi visoku cijenu evropskoj industriji.U budućnosti, iz bilo kojeg razloga, kada se uvoz iz Kine prekine, to će donijeti visoku cijenu evropskim kompanijama i potencijalno će usporiti postavljanje evropskih solarnih instalacija”.
Evropski PV reflow
U PV Magazinu, časopisu za fotonaponsku industriju, Julius Sakalauskas, izvršni direktor litvanskog proizvođača solarnih panela SoliTek, izrazio je zabrinutost zbog velikog oslanjanja Evrope na kineske PV proizvode.U članku se ističe da će na uvoz iz Kine vjerovatno utjecati novi talas virusa i logistički haos, kao i politički sporovi, kakve je doživjela Litvanija.
U članku se ističe da treba pažljivo razmotriti konkretnu implementaciju strategije EU za solarnu energiju.Nije jasno kako će Evropska komisija državama članicama dodijeliti sredstva za razvoj fotonaponske opreme.Samo uz dugoročnu konkurentnu finansijsku podršku proizvodnji evropski fotonaponski proizvodi će se oporaviti.Veliki proizvodni kapacitet je ekonomski izvodljiv.EU je postavila strateški cilj obnove fotonaponske industrije u Evropi, bez obzira na cijenu, zbog njenog ekonomskog strateškog značaja.Europske kompanije ne mogu konkurirati azijskim po cijeni, a proizvođači moraju razmišljati o održivim i inovativnim dugoročnim rješenjima.
Alexander Brown smatra da je neizbježno da će Kina u kratkom roku dominirati tržištem, a Evropa će nastaviti uvoziti veliki broj jeftinihKineski fotonaponski proizvodi, dok ubrzava proces promocije obnovljive energije.Srednjoročno i dugoročno, Evropa ima mjere da smanji svoju ovisnost o Kini, uključujući evropske kapacitete koje je sama izgradila i Evropsku solarnu inicijativu Evropske unije.Međutim, malo je vjerovatno da će Evropa biti potpuno odvojena od kineskih dobavljača, te da se može uspostaviti barem određeni stepen otpornosti, a zatim i alternativni lanci nabavke.
Europska komisija je ove sedmice formalno odobrila formiranje Saveza fotonaponske industrije, grupe više dionika koja uključuje cjelokupnu fotonaponsku industriju, s ciljem povećanja inovativnesolarni PV proizvodii tehnologije proizvodnje modula, ubrzavajući primjenu solarne energije u EU i poboljšavajući otpornost energetskog sistema EU.
Fang Sichun je rekao da tržište i dalje ima proizvođače koji prikupljaju i razumiju mogućnosti nabavke u inostranstvu koje se ne proizvode u Kini.“Evropski troškovi rada, električne energije i drugih proizvodnih troškova su visoki, a troškovi ulaganja u ćelijsku opremu su visoki.Kako smanjiti troškove će i dalje biti veliki test.Cilj evropske politike je formiranje 20 GW proizvodnih kapaciteta silicijumskih pločica, ćelija i modula u Evropi do 2025. Međutim, trenutno postoje definitivni planovi proširenja i samo nekoliko proizvođača je počelo da ih primenjuje, a stvarne narudžbe opreme još nisu viđeni.Da bi se lokalna proizvodnja u Europi poboljšala, još uvijek treba vidjeti ima li Europska unija relevantne politike podrške u budućnosti.”
U poređenju sa evropskim fotonaponskim proizvodima, kineski proizvodi imaju apsolutnu konkurentsku prednost u ceni.Alexander Brown vjeruje da automatizacija i masovna proizvodnja mogu ojačati konkurentnost europskih proizvoda.„Mislim da će automatizacija biti važan faktor, a ako proizvodni pogoni u Evropi ili drugim zemljama budu visoko automatizovani i dovoljnog obima, to će ublažiti prednosti Kine u smislu niskih troškova rada i ekonomije obima.Kineska proizvodnja solarnih modula također se u velikoj mjeri oslanja na fosilnu energiju goriva.Ako novi proizvodni pogoni u drugim zemljama mogu proizvoditi solarne panele iz obnovljive energije, to će značajno smanjiti njihov ugljični otisak, što će biti konkurentska prednost.To će se isplatiti u budućim mehanizmima koje će uvesti EU, kao što su granice ugljika, mehanizam za prilagodbu granica ugljika, koji će kažnjavati visoke emisije ugljika uvezenih proizvoda.”
Karen Pieter je rekla da je cijena rada za proizvodnju solarnih panela u Europi značajno pala, što će pomoći u jačanju konkurentnosti europske fotonaponske industrije.Povratak fotonaponske industrije u Evropu zahtijeva mnogo ulaganja i mora imati dovoljno kapitala.Početna faza industrije može zahtijevati podršku Evropske unije i ulaganja drugih zemalja.Uzimajući za primjer Njemačku, Karen Pieter je rekla da su mnoge njemačke kompanije u prošlosti akumulirale dovoljno tehničkog znanja i iskustva, te da su mnoge kompanije zatvorene zbog visokih troškova, ali tehničko znanje i dalje postoji.
Karen Pieter je rekla da su troškovi rada pali za skoro 90% u protekloj deceniji: „Sada smo u periodu kada solarni paneli moraju da se isporučuju iz Kine u Evropu.U prošlosti su dominirali troškovi rada i transport nije bio toliko važan, ali u kontekstu pada troškova rada, transport je važniji nego prije, što je ključ konkurentnosti.”
Alexander Brown je rekao da Evropa i Sjedinjene Države imaju jake prednosti u istraživanju i razvoju.Evropa, Sjedinjene Američke Države i Japan mogu sarađivati sa Kinom kako bi razvili nove proizvode koji su efikasniji i ekološki prihvatljiviji.Naravno, evropske vlade takođe mogu zaštititi Evropu ako žele da se takmiče na tehničkom nivou.poslovanje ili pružanje podrške.
U izvještaju InfoLink-a, konsultantske kuće za fotonaponsku industriju, ističe se da postoje poticaji za europske proizvođače da prošire proizvodnju u Europi, uglavnom uključujući ogroman kapacitet europskog tržišta, politiku EU za podršku lokalnom razvoju i prihvatanje visokih tržišnih cijena.Diferencijacija proizvoda i dalje ima priliku da postane fotonaponski proizvodni gigant.
Fang Sichun je rekao da trenutno ne postoji posebna politika poticaja u Europi, ali je istina da će subvencija politike dati proizvođačima motivaciju da implementiraju povezane planove proširenja proizvodnje, a uvođenje novih tehnologija može biti i prilika za proizvođače da preticati u krivinama.Međutim, nesavršena nabavka prekomorskih sirovina, visoke cijene električne energije, inflacija i devizni kurs ostaće skrivene brige u budućnosti.
RazvojKineska fotonaponska industrija
Početkom ovog stoljeća, kineska fotonaponska industrija je još uvijek bila u povojima, a kineski fotonaponski proizvodi činili su vrlo mali udio na globalnom tržištu.U proteklih 20 godina, svjetska fotonaponska industrija doživjela je ogromne promjene.Kineska fotonaponska industrija prvo je doživjela fazu brutalnog rasta.Do 2008. kineska fotonaponska industrija. Proizvodni kapacitet je već premašio Njemačku, zauzimajući prvo mjesto u svijetu, a proizvodni kapacitet čini skoro polovinu svijeta.Širenjem globalne ekonomske krize 2008. godine, pogođene su i kineske fotonaponske kompanije.Kinesko državno vijeće je 2009. godine navelo fotonaponsku industriju kao industriju s viškom kapaciteta. Od 2011. godine, najveće svjetske ekonomije poput Sjedinjenih Država, Evropske unije, Japana i Indije pokrenule su antidampinške i anti-subvencijske istrage o kineskoj fotonaponskoj industriji industrija.Kineska fotonaponska industrija zapala je u period konfuzije.bankrot.
Kineska vlada je godinama podržavala i subvencionirala fotonaponsku industriju.U ranoj fazi razvoja fotonaponske industrije, lokalne samouprave su izdavale atraktivne preferencijalne politike i uslove kreditiranja fotonaponskih projekata prilikom privlačenja investicija zbog svojih političkih dostignuća.Regije delte rijeke Jangce kao što su Jiangsu i Zhejiang.Osim toga, problem zagađenja uzrokovanog proizvodnjom solarnih panela izazvao je masovne proteste stanovnika.
Godine 2013., Državno vijeće Kine izdalo je politiku subvencija za fotonaponsku proizvodnju energije, a kineski instalirani kapacitet za proizvodnju fotonaponske energije porastao je sa 19 miliona kilovata u 2013. na oko 310 miliona kilovata u 2021. Kineska vlada počela je postepeno ukidati subvencije za fotonaponske i energija vjetra od 2021.
Zbog ohrabrujućih politika kineske vlade i tehnoloških inovacijafotonaponska industrija, prosječni trošak globalne fotonaponske proizvodne industrije pao je za 80% u posljednjih deset godina, što je dovelo do eksponencijalnog povećanja proizvodnih kapaciteta fotonaponske proizvodnje.Evropa je 35% niža, 20% niža od SAD, a čak 10% niža od Indije.
Sjedinjene Države, Evropska unija i Kina su postavile ciljeve za kontrolu klimatskih promjena i povećanje upotrebe obnovljive energije sve dok ne dostignu ugljičnu neutralnost.Bidenova administracija namjerava proširiti korištenje solarne energije kako bi se postigao cilj smanjenja emisije ugljika.Cilj koji je postavila američka vlada je da se do 2035. sva električna energija u Sjedinjenim Državama obezbjeđuje solarnom, vjetrom i nuklearnom energijom, uz nultu emisiju.U EU je proizvodnja obnovljive energije prvi put nadmašila fosilna goriva 2020. godine, a EU će dodatno povećati tržišni udio obnovljive energije, a glavni ciljevi su solarna energija i energija vjetra.Evropska komisija predlaže smanjenje emisije stakleničkih plinova za 50% do 2030. godine i postizanje neutralnosti ugljika do 2050. Kina predlaže da do 2030. godine udio nefosilne energije u potrošnji primarne energije dostigne oko 25%, ukupni instalirani kapacitet vjetra energije i solarne energije dostići će više od 1,2 milijarde kilovata, a ugljična neutralnost će biti postignuta do 2060. godine.
Vrijeme objave: 28.10.2022